-
Oprema za ovaj sport treba da bude ispravna i čuvana na bezbednom mestu
-
Pazite kako postupate sa opremom koja se u ovom sportu koristi za bacanje
-
Početni treninzi uvek moraju biti pod budnim okom trenera, sve dok atleta ne stekne dovoljno znanja i odgovornosti da sam trenira
-
U bacačkim disciplinama se mora voditi računa da se niko ne nalazi u prostoru gde će se rekviziti prizemljiti
-
Imajte na umu da se jako teško rukuje vlažnim rekvizitima i da zbog toga mogu biti veoma opasni
-
Proverite da li je trava na kojoj trenirate vlažna, rosna, pa samim tim i klizava
-
Nikada ne ostavljajte koplje pod uglom zabodeno u zemlju. Setite se da su njegova oba kraja oštra
-
Uvek odložite svoje rekvizite za trening na mesto gde ne ugrožavaju ostale atlete i kao ni vas same
-
Ako niste u zatvorenom tipu vežbališta obavezno pre upotrebe pregledajte pesak u koji planirate da skačete
-
Obratite pažnju na unos hrane pre vežbanja. Idealan unos hrane je jedan do četiri sata pre početka vežbanja u zavisnosti od vrste hrane
-
Nikada ne preskačite zagrevanje pre i hlađenje posle treninga jer na taj način stičete navike kojima ćete smanjiti rizik povreda ali i brže napredovati. Neistegnuti, kruti mišići se pored otpora koji savlađuju tokom aktivnosti suprotstavljaju i svojoj neelastičnosti
-
Naučite kako da se istežete, a onda to redovno primenjujte. Istezanje povećava vašu fleksibilnost i smanjuje rizik od povreda
-
Istezanje NIJE zagrevanje! Ono je samo deo zagrevanja. Vašem telu je potrebno da laganim trčanjem, brzim hodom ili slabim intenzitetom aktivnosti za koju se spremate postepeno ubrzate otkucaje srca kao i protok krvi kroz mišiće i na taj način ih spremite za dalji rad
-
Uvek se zagrejte pre početka vežbanja. Setite se “efekta plastelina”, kada se igrate plastelinom i grejete ga posle nekog vremena on postaje rastegljiv, a dok je hladan kida se. Isto je i sa mišićima
-
Uvek pijte tečnost pre, za vreme i nakon aktivnosti, pogotovu ako ona traje duže od jednog sata.
-
Uvek se istegnite posle treninga dok su vam mišići još uvek topli. Na taj način ne samo što povećavate fleksibilnost već će i upale ako do njih dođe biti slabije
Jedna od najtemeljnijih i najraširenijih sportskih grana. Obuhvata discipline nastale iz osnovnih ljudskih pokreta i ponašanja: trkačke, bacačke i skakačke (uz višeboj), zbog čega i zasluženo nosi ime ’kraljica sportova’.
Atletskim vežbama se razvijaju svi elementi psiho-fizičke spremnosti neophodne za ozbiljno bavljenje sportom uopšte – fizička snaga, izdržljivost, brzina, okretnost, kao i upornost, odlučnost... Atletika je temelj svim ostalim sportovima, što objašnjava činjenicu da su mnogi čuveni sportisti 20. veka počeli upravo kao atletičari.
Atletika je 1896. godine uključena u redovni program Olimpijskih igara, a danas je njihov osnovni i najznačajniji deo. Svetsko prvenstvo za seniore i seniorke postoji od 1983. Prvo je organizovano na četiri, a od 1993. na dve godine. Od 1986. se održava juniorsko, a od 1999. i kadetsko svetsko prvenstvo.
Inače, "Balkanske igre", ’naše’ lokalno takmičenje u atletici, se održava još od 1929. godine.
